This site uses technical, analytics and third-party cookies.
By continuing to browse, you accept the use of cookies.

Preferences cookies

PORUKA ambasadora Italije Luke Zeliolija, povodom 2. juna 2020. godine

PORUKA ambasadora Italije Luke Zeliolija, povodom 2. juna 2020. godine

 

Dragi sunarodnici,

Dragi crnogorski prijatelji,

Pozdravljam vas danas kada obilježavamo godišnjicu rođenja Republike Italije.

Ove godine je, nažalost, nećemo moći proslaviti na uobičajeni način. Italija je, kao što znate, među zemljama koje je pandemija najviše pogodila: veliki je broj žrtava, duboke su rane na ekonomskom tkivu.

Epidemiološka situacija, iako nije do kraja razriješena, zahvaljujući mjerama koje su preduzele naše vlasti postepeno se poboljšava.

Italija nikada se nije zaustavila. Obilježimo stoga zajedno ovu godišnjicu: učinićemo to ipak, na drugi način pošto nijesmo u mogućnosti da organizujemo tradicionalni prijem, ali i kao izraz poštovanja prema svim žrtvama pandemije.

Ovom porukom – koja zamjenjuje govor koji sam, kao i do sada, želio da održim u vašem prisustvu – želim da vas pozovem da razmislite o najdubljem smislu ovog prazničnog dana.

On nas ne podsjeća samo na formalno rođenje Republike, već prvenstveno na zajedničke vrijednosti na kojima se ona temelji.

Mislim na vodeće principe italijanskog ustava, među kojima posebno podsjećam na principe narodnog suvereniteta; na poštovanje osnovnih prava; na vrednovanje čovjeka i njegovog rada.

Tokom ovih teških dana, još jednom smo konstatovali kako je teško za pojedinačna društva ili zemlje suočiti se sa globalnim i iznenadnim problemima kao što je to “pandemija” – riječ koju smo morali izvući iz najstarijih rječnika.

Tako smo ponovo otkrili vrijednost solidarnosti.

Vidjeli smo ovaj princip na djelu tokom herojske žrtve medicinskog osoblja; sreli smo ga u hrabrosti koju su italijani pokazali u poštovanju neophodnih mjera koje je donijela Vlada u svrhu borbe protiv širenja zaraze.

Solidarnost smo istovremeno davali i primali i mi, italijani u inostranstvu.

U zemlji domaćinu smo, s naše strane, poštovali preventivne mjere koje su donijele ovdašnje vlasti; mnogobrojni su bili i primjeri bliskosti s Italijom od strane crnogorskih ustanova i građana.

 

Dragi crnogorski prijatelji,

Vama ide moja zahvalnost za ovu srdačnu podršku, i čestitke što ste se isto tako hrabro i odlučno suočili sa pandemijom.

Još uvijek sam dirnut slikom zgrade Predsjedništva Crne Gore i opštine Podgorica osvijetljenim u boje italijanske zastave, kao izraza podrške vaših institucija u najtragičnijim i najbolnijim trenucima koji su pogodili našu zemlju tokom posljednjih mjeseci.

Predsjednik Đukanović je uputio pismo predsjedniku Matareli, koji mu se zahvalio na pokazanoj solidarnosti u tom bolnom trenutku.

Takođe sam zahvalan vladi Crne Gore, na čelu sa Duškom Markovićem, na saradnji pri povratku u domovinu mnogobrojnih naših sugrađana koji su se ovdje zatekli nakon prekida međunarodnog saobraćaja.

Čestitam i crnogorskim institucijama na odličnom upravljanju pandemijom, u čije se rezultate možemo svi uvjeriti.

 

Dragi sunarodnici,

Ambasada ni u jednom trenutku nije zaustavila svoje aktivnosti i pokušala je da bude što je više moguće uz vas, mjenjajući i svoj način rada.

Od presudne važnosti je bila vaša saradnja po pitanju ovih inovativnih načina rada, i to što ste revnosno pratili informacije objavljene na našoj stranici i na ostalim kanalima i društvenim mrežama.

Tokom godine koja je protekla od našeg posljednjeg Dana državnosti koji je, kao što se sjećate, proslavljen 2019. godine na Cetinju obilježavajući 140. godišnjicu od uspostavljanja diplomatskih odnosa sa Crnom Gorom 1879. godine, nijesmo bili besposleni, iako nas je dolazak pandemije primorao da odložimo mnogobrojne inicijative.

Dozvolite mi da prođem kroz ono što je urađeno, zadržavajući se samo na najznačajnijim rezultatma koje smo ostvarili.

Dodatno smo razvijali i jačali političke bilateralne veze na najvišem nivou zahvaljujući posjetama Podgorici naših Ministara odbrane (od kojih je posljednja posjeta ministra Gverinija od 4. marta 2020. godine) i susreta naših ministara vanjskih poslova na marginama
međunarodnih događaja. Dana 19. decembra prošle godine, predsjednik vlade Marković se susreo u Rimu sa predsjednikom vlade Konteom.

Vojno vazduhoplovstvo Italije, zajedno sa grčkim, obezbjeđuje crnogorsko nebo, a intenzivirana je i saradnja na polju odbrane, takođe i u okviru Atlanske alijanse.

Dostigli smo cifru od preko 600 italijanskih preduzeća registrovanih u Crnoj Gori, koja su u italijanskom punom vlasništvu ili su pak italijanske investicije.

Naše ministarstvo unutrašnjih poslova je dodatno ojačalo bilateralnu saradnju u borbi protiv kriminala, takođe i kroz misiju tehničke pomoći (koju pruža finansijska policija) koja je operativna u luci Bar.

Dana 15. novembra 2019. godine, ceremonijom koja se istovremeno odvijala na suprotnim obalama Jadrana, predsjednik Matarela i predsjednik Đukanović su inaugurisali jedno kolosalno inženjersko djelo, na koje s pravom možemo biti ponosni: podvodni električni kabl (dužine od 400 kilometara!) koji je postavilo italijansko preduzeće Terna, danas povezuje dvije zemlje i omogućava izvoz i uvoz električne energije u oba pravca.

Od mnogobrojnih kulturnih inicijativa koje smo ponudili kroz gostovanja mnogih poznatih italijanskih umjetnika u Crnoj Gori, nezaboravan je događaj od 21. januara 2020. godine, kada smo zahvaljujući Fondaciji festivala Pučini, izuzetnim pjevačima, velikom maestru Albertu Veroneziju i pod vještom režijom Andree Tokija, doveli po prvi put u Crnu Goru veliku italijansku operu (La Bohéme), ostvarivši izuzetan uspjeh kod publike.

Prije nekoliko nedjelja je naša zemlja, nažalost prva u Evropi koja se suočila sa pandemijom, podijelila sa Crnom Gorom i sa drugim balkanskim zemljama zdravstvene protokole koje je pripremila na osnovu sopstvenog iskustva, s ciljem dodatnog jačanja efikasnog
suprotstavljanja zarazi u ovom regionu.

Italijansko prijateljstvo se nastavlja i kroz podršku evropskoj perspektivi Crne Gore, zemlji kandidatu koja je najdalje odmakla u pregovaračkom pristupnom procesu.

Žarko se nadam da će razvoj situacije biti takav da ubrzo omogući i italijanskim i crnogorskim državljanima da ponovo mogu posjećivati naše zemlje kao i prije pandemije, kao izraz uzajamnog i tradicionalnog prijateljstva.

U međuvremenu proslavimo, iako na ovako različit način od onog uobičajenog, rođenje Republike Italije. Nažalost, proslavu umanjuje tuga koju izaziva sjećanje na žrtve pandemije, u Italiji i u svim pogođenim zemljama: njima i njihovim porodicama posvećujemo naše ganuto sjećanje.

Sigurno nećemo zaboraviti tragične posljedice zaraze; istovremeno, dobro je imati na umu i što to Italija predstavlja i koji su njeni izuzetni resursi i sposobnost oporavka.

Za početak, na to će nas podsjetiti jedna lijepa knjiga fotografija, koja će vam biti na raspolaganju u elektronskom formatu – na italijanskom i na engleskom, ali i na crnogorskom jeziku – pod nazivom “(Ne)vidljivi trgovi”.

Želim takođe da vam ukažem i na koncert iza zatvorenih vrata, pod dirigentskom palicom maestra Danielea Gatija, održan 1. juna u palati Kvirinal kod Predsjednika Republike Serđa Matarele, koji je održao govor.

Moći ćete da odslušate lijep muzički događaj i ispratite riječi gospodina Predsjednika Republike putem naše internet stranice i društvenih medija, tako što ćete se povezati putem ponuđenih linkova.

Pored ostalih sadržaja, tu je i link koji vodi ka prelijepom poklonu Škole za muziku i balet Vasa Pavić iz Podgorice. Kako nema Dana državnosti bez himne, ove godine je hor mladih učenika pod dirigentskom palicom direktorke Zoje Đurović, uz pratnju profesora Davora Novaka na klaviru, realizovao jedan poseban video. Pozivam vas da ga pogledate s entuzijazmom i nadom koju nude ovi mladi umjetnici, prijatelji i ljubitelji naše zemlje.

Opraštam se od vas u nadi da ću uskoro biti u prilici da vas lično sretnem: Italija se ne zaustavlja, niti će se zaustaviti.